Posljednje srijede u mjesecu obilježava se dan borbe protiv vršnjačkog nasilja simbolično oblačenjem ružičastih majica. Sve potaknuto događajem koji se je 2007. godine dogodio u Kanadi kada je dječak u znak podrške majci oboljeloj od karcinoma dojke došao u školu obučen u ružičastu majicu. Doživio je tada izrugivanje i verbalno nasilje vršnjaka. Kolege iz njegovog razreda počeli su sljedećih dana spontano dolaziti u školu identično obučeni u ružičaste majice kako bi mu iskazali potporu te ukazali na problem vršnjačkog nasilja u školama.
Korisnici Dječjeg vrtića Anđeli čuvari govore s odgajateljicom o vršnjačkom nasilju tijekom svojih dnevnih aktivnosti.
Nasilje među školskom djecom dugo je poznat fenomen i predmet je pažnje stručnjaka, ali je tek u ranim 1970-ima prepoznat kao istinski veliki problem. Tada se sve više počela povezivati izloženost zlostavljanju s drugim mentalnim poteškoćama kod djece žrtava nasilja. Danas se zna da posljedice nasilja uključuju brojne probleme mentalnog zdravlja kao što su depresija, anksioznost , a u najgorim slučajevima i pokušaji suicida. Žrtve nasilja koje se ne znaju oduprijeti nasilju mogu u nastojanju da se obrane posrnuti za zlouporabom sredstava ovisnosti ili se identificirati s „lošijom“ grupom i postati njihov dio samo da izbjegnu nasilje. Vršnjačko nasilje može zahvatiti svako dijete uključujući i djecu koja su i sama zlostavljači pa čak i onu koja su samo pasivni promatrači. Posljednjih godina vršnjačko nasilje prema iskazu stručnjaka postaje sve brutalnije što dodatno zabrinjava.
Što je vršnjačko nasilje?
Vršnjačko nasilje se može definirati kao ponašanje koje je ponavljajuće i koje ima za cilj nanijeti emocionalnu/fizičku bol, štetu ili neugodu drugom djetetu. Dijete-žrtva je često u dužem vremenskom periodu izloženo agresiji od strane jednog djeteta ili više druge djece. Agresija može biti provedena kroz fizički kontakt, riječima ili nekim drugim načinima kao što su razne geste i namjerno isključivanje iz grupe.
Dvije su bitne karakteristike vršnjačkog nasilja:
- neravnoteža moći i snage – dijete koje je izloženo agresiji drugih ima poteškoća da se obrani te je na neki način bespomoćno u odnosu na djecu koja vrše zlostavljajuće ponašanje,
- ponavljajuće ponašanje – zlostavljajuće ponašanje jednog djeteta prema drugom događa se više od jednog puta ili postoji mogućnost da će se dogoditi ponovno.
Vršnjačko nasilje uključuje prijetnje, širenje glasina, napadanje djeteta fizički ili verbalno, socijalno izoliranje ili namjerno isključivanje nekoga iz grupe. U današnje doba javlja se i tzv. cyberbullying tj. vršnjačko nasilje putem modernih tehnologija s kojima su djeca danas upoznata već od najranije dobi.
Djelatnik Centra Antonio Topalović je održao radionicu za edukatore i animatore (polaznike programa Youth Workeri) o nasilju nad i među djecom.
Uloga i odgovornost važnih odraslih
U svakom slučaju potrebna je nedvosmislena intervencija svih važnih odraslih u okruženju djeteta/ce u zaštiti djece od nasilja. Dijete-žrtve treba posebnu pažnju vršnjaka i odraslih jer se ono ne može samo obraniti, da može ne bi bilo žrtva nasilja.
Jednako tako potreban je rad s nasilnim djetetom i njegovom obitelji jer i ono ima problem, inače ne bi bilo nasilno!
Priredio: Antonio Topalović