U utorak, 06. lipnja održan je okrugli stol u dvorani Sv. Franje u Provincijalatu Franjevačke provincije Bosne Srebrene u Sarajevu u organizaciji Centra za mirovno obrazovanje – CMO u okviru USAID-ovog projekta “PRO- Budućnost”.
Okruglom stolu u ime katoličkih skauta nazočili su voditelji Gabrijela Marin i Domagoj Andrijanić. „Nezaobilazan segment skautizma briga je o zaštiti i očuvanju prirode. Flora i fauna Bosne i Hercegovine spadaju među najraznovrsnije u Europi, a visok stupanj endemičnosti daje joj značaj na razini globalne biološke raznolikosti. Skauti u svom svakodnevnom djelovanju nastoje pridonijeti i očuvati životnu sredinu. Posebanu pozornost pridonose edukaciji djece i mladih, gdje uz nesebičnu pomoć Nadbiskupskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ provode kampove, predavanja, seminare, ali i ekološke akcije u svrhu zaštite prirodne sredine od različitih ugroza“. – istaknuo je Andrijanić.
Kao domaćin susreta, obratio se provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić koji se osvrnuo na susret Svetoga Oca s religijskim predstavnicima u BiH 2015 kazavši kako je današnji susret iskazivanje brige za ono što je Papi posebno drago, a to je očuvanje životne sredine, “naše kuće i zemlje od čijih plodova svi živimo”.
Pozdravni govor uputio je i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt koji je na početku rekao kako Apostolska nuncijatura u BiH s odobravanjem pozdravlja ovaj važan niz + okruglih stolova koji rade + na polju podizanja svijesti o (su)odgovornosti vjernica i vjernika za zaštitu okoliša i o nužnosti sustavnog korištenja religijskih ekoloških resursa u svrhu promicanja pravedne zelene tranzicije bh. društva.
Zatim je riječ uzeo vrhbosanski nadbiskup metropolita i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić koji je na početku istaknuo prigodu okupljanja, a to je “želja i nastojanje suvremenoga čovjeka da se zaštiti njegov okoliš od različitih ugroza koje vrlo ozbiljno prijete prirodnomu skladu i zdravim odnosima klimatskih uvjeta, prirodnih snaga i fenomena te održanju životinjskoga i biljnoga svijeta, a sve na štetu života općenito i ljudske vrste”. Obrazložio je potom zašto se Katolička Crkva i njezina teologija bave pitanjem zaštite okoliša kazavši kako ono izvire iz njezina teološkog i metafizičkog počela, gdje i nalazi najznačajnije razloge za svoje naučavanje.
Sudionicima se potom obratio izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Razim Čolić koji je zahvalio za gostoprimstvo te iskazao radost što je u dvorani u kojoj je susreo papu Franju. Osvrnuo se potom na temu susreta ističući osnovne poveznice islama i ekologije.
Nakon toga svoja stručna izlaganja sudionicima izložila su četiri panelista koja su iz perspektive – katoličke, islamske, pravoslavne, ali i ekološkog aktivizma – promišljala o tome na koji bismo način zajedno u bh. društvu, crpeći mudrost iz tradicija i općenito okolnosti iz koje dolazimo, mogli (o)živjeti viziju, poruku i vrijednosti na kojima počiva ekološka enciklika pape Franje Laudato si’.
Prvi među njima bio je profesor na Franjevačkoj teologiju u Sarajevu dr. sc. fra Marinko Pejić koji se na početku osvrnuo na glavne poruke enciklike Laudato si’, a zatim istaknuo kako je važno globalno shvaćanje problema te dijalog politika, odnosno dijalog između međunarodnih i nacionalnih politika te uključivanje i ekonomije jer, “kontinuirani ekonomski razvoj ‘lijek’ je za sve probleme čovječanstva”. Posebnu pozornost posvetio je dijalogu među religijama naglašavajući kao nema ekološkog odgoja bez dijaloga na svim razinama.
Uslijedilo je izlaganje profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici dr. sc. Izeta Pehlića, koji je u svom radu naglasio čovjekovo “bahato i neodgovorno ponašanje prema drugim Božjim stvorenjima kao i prema okruženju”. “Kao što to nalazimo kod Franje Asiškog, tako je i u islamskoj tradiciji priroda Božje stvorenje koje ima svoj život i ispunjava svoju misiju koja mu je određena. Narušavanjem prirode narušava se sklad koji je Bog uspostavio”, kazao je prof. Pehlić.
Izlaganje je održao i dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči dr. sc. Vladislav Topalović koji je govorio o pozadini pravoslavne ekoteologije objašnjavajući kako iza toga stoji promišljanje o značaju ekosustava i tvorevina u kojoj čovjek živi. Međutim, “kad se mi kao ‘crkveni ljudi’ zalažemo za ekološke principe i očuvanje tvorevine, moramo se čuvati šumova u komunikaciji da ne bismo bili pogrešno shvaćeni da propagiramo korporativne ili zelene politike koje su, vrlo često, manipulativne i cinične”, kazao je prof. dr. Topalović zaključujući kako globalni jug mnogo više osjeća posljedice ekološkog razaranja nego globalni sjever.
Predavanje je održala i članica udruženja Eko akcija te glavna i odgovorna urednica portala Riječ i djelo dr. sc. Svjetlana Nedimović koja je ukazala na zadaću stavljenu pred sve ljude, a to je obraniti planet. Objasnila je kako to podrazumijeva biranje težeg puta i žrtvovanje “nečem većem od sebe”, te pozvala da se i “simbolički i fizički” stane uz one koji se suprotstavljaju sili i nepravdi jer, “poput primjerice Čuvara rijeke – oni nisu samo čuvari stvarnih rijeka nego i čuvari tijeka naše povijesti”. Na kraju skupa, nazočne je pozdravio predsjednik Centra za mirovno obrazovanje Zdravko Kujundžija koji je sve pozvao na nastavak druženja uz okrjepu ispred dvorane Sv. Franje.
Katolički tjednik/ Domagoj Andrijanić
Foto: KT/ Domagoj Andrijanić