Kroz “Školu volonterizma” učimo prepoznati “fake news”
Budući da u sklopu NCM-ovog projekta “Škola volonterizma”, djelatnici MCVN-a s mladima realiziraju medijske radionice o osnovama medijske pismenosti i fotografije, smatramo prigodnim u ovom izazovnom vremenu kratko progovoriti o lažnim vijestima ili “fake news”.Kada je projekt Škola volonterizma, Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II., krajem 2017. započeo s realiziranjem uključen je i Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, upravo kako bi se mladim ljudima približio medijski aktivizam, odnosno medijska pismenost i osnove fotografije. Tijekom medijskih radionica sudionicam se posebno naglašava istinitost, pouzdanost i provjerljivost informacija, koja dakako ovisi i o samom izvoru istih. Stavlja im se naglasak na nedozvoljenost fotomontaže u fotografiji, s iznimkom u žanru novinarske satire.
A budući da smo u jeku pandemije koronavirusa, odnosno u iznimno izazovnom vremenu, u medijskom prostoru plasira se svašta. Stoga smatramo korisnim kratko se osvrnuti na fake news.
Što su fake news?
Lažne vijesti odnosno u svijetu poznati fake news pojam je koji se koristi za označavanje izmišljenih vijesti odnosno informacija. One su izum – stvorene su iz ničega – ali poprimaju izgled i osobine stvarnih vijesti s ciljem obmanjivanja ljudi. Jako je važno zapamtiti kako su te vijesti napravljene na osnovu lažnih informacija, ali se čine istinite. Upravo je u tome snaga jer ako je očigledno da je laž, onda ta vijest nema nikakvog utjecaja.
Lažne vijesti se mogu pojaviti u različitim oblicima, a neke od njih su:
- političke lažne vijesti
- senzacionalističke lažne vijesti
- lažne vijesti o slavnim osobama
- lažne vijesti koje žele prodati nešto
- lažne vijesti koje šire strah
- lažne vijesti koje promiču rasističke ideologije
- lažne vijesti koje podržavaju seksističke ideje
- lažne vijesti koje promiču mitove i teorije zavjere
- satire
- mišljenja i navodi koji su predstavljeni kao vijesti
- manipulativni video snimci
Kod analiziranja lažnih vijesti svakako je potrebno imati na umu kako ono što se ne poklapa s mišljenjem onoga tko analizira, ne znači odmah da je fake news.
Laž informacije
Odnos istine i laži nastaje na kompleksnom, višeslojnom problem koji se odnosi na objektivan odnos prema odabiru kanala poruke, općedruštvenih interesa, kontekst plasmana određene lažne poruke (informacije), dobru volju komunikatora, njegovu etičku osobnost i ljudsku vjerodostojnost, ali ujedno i funkciju informacije kao čina traganja za istinom.
Geneza laži
Francuski filozof Jacquess Derrida spominje laž kao “kapitalističko – tehno – medijsku moć koja vrši medijsku multiplikaciju lažnih učinaka, tih neizbrisivih učinaka” koju obavlja “izvrnuta istina” – contre verite. Derrrida govori i o intencionalnom laganju – ex animi sui – koji je posredovano medijima i koje je najopasnije.
Također, njemačka filozofkinja Hannah Arendt smatra kako je demokracija kao društveno politički oblik ljudske povijesne društvenosti upravo najpovoljnija forma za društveno laganje.
Zaključno govoreći, potrebno je biti oprezan, poglavito u ovakvim vremenima, kada se kao istinite uzimaju vijesti koje nam se plasiraju na različitim platformama, jer nemaju svi namjeru i odluku biti i izvještavati u službi istine.
Josipa Prskalo, Tina Matić Ilić, Katolički tjednik
