Koliko smo podložni „clickbait“ člancima?
Teško da se netko tko se služi internetom nije susreo s nekim senzacionalističkim naslovom vijesti/ članka koji jednostavno „mami“ da se klikne na nj i automatski uvjeri u besmislenost istog. Riječ je o popularnim „clickbaitovima“!
Kroz projekt Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. – Škola volonterizma, kojeg provodi u suradnji s Medijskim centrom Vrhbosanske nadbiskupije, u vremenu kada smo spriječeni realizirati volonterske i medijske radionice uživo s učenicima, želimo govoriti o određenim pojmovima koji su dio medijske svakodnevnice.
U ovom slučaju riječ je o nažalost sve popularnijem clickbaitu, koji kako mu glasi hrvatska inačica – klikolovka, uistinu teži samo i isključivo za klikom.
Ne ispunjava očekivanja
Clickbait članci su vijesti objavljene na internetu, s naslovima koji privlače pozornost i mame čitatelje na klikanje. Sadržaj takvih članka skoro nikad ne ispunjava očekivanja. Budući da to sliči na mamac, ovaj fenomen naziva se click baiting. Naime, u tradicionalnom bi novinarstvu čitatelja naslov trebao zainteresirati, ali i ukratko opisati sadržaj članka. U skladu s dobrim novinarskim praksama, kako je naznačeno na medijskapismenost.hr, naslov ne bi smio čitatelja dovesti u zabludu. U tiskanom izdanju novina, naslov se nalazi odmah iznad teksta. Čitatelj može odlučiti je li mu članak zanimljiv na temelju podnaslova, fotografije, ili prvih nekoliko redaka teksta.
Kako je pak riječ o internet portalima, vijesti su „skrivene“ iza poveznice i čitatelj mora donijeti odluku samo na temelju naslova. Zbog toga oni imaju važniju ulogu u privlačenju čitatelja na internetu. Clickbait vijesti mogu prouzročiti iritaciju ukoliko se čitatelj osjeća prevarenim. Naslov može biti senzacionalistički ili namjerno navoditi na krive zaključke, a vrijednost vijesti niska ili upitna. S druge strane, clickbait vijesti mogu povećati interes prema novinskim člancima općenito, a čitateljima mogu biti zabavne i opuštajuće.
Što je dovelo do pojave clickbait članaka?
Jasno je kako novinske kuće žele povećati broj čitatelja, a clickbait vijesti privlače pažnju. Praćenje broja klikova daje podatke o tomu koliko je osoba posjetilo internetsku stranicu i vidjelo određeni članak. Online izdanja novina privlače oglašivače na temelju broja klikova na njihove članke i učitavanja stranica. Kako je za neke news portale oglašavanje najvažniji ili pak jedini izvor prihoda, to znači da je za njih što veći broj klikova ključan. Primjerice, kako bi dobili što više klikova, novinari mogu o jednoj temi napisati više kraćih članaka umjesto jednog dužeg. Objavljivanje vijesti brzo i prije ostalih također pomaže u privlačenju klikova.
Što je internet učinio novinarstvu?
Posljednjih godina, clickbait članci rezultat su previranja u medijima. Do promjene je došlo zbog digitalizacije sadržaja, interneta i društvenih mreža. Radio, televizija i novine nekad su bili izvori vijesti. Novinske kuće prihode su primarno dobivale od pretplate i prodaje novina, odnosno od potrošača i od prodaje oglasa – od tvrtki. Novine i dalje tako generiraju prihode, no sve više ljudi besplatno čita vijesti na internetu. Medijske i novinske kuće počele su primjenjivati stare tehnike na nove načine kako bi generirali prihod svojih online izdanja. Tako primjera radi, mnoge su dnevne novine uvele pretplatu na svoje online sadržaje. Međutim, zbog načina na koji ljudi čitaju i dijele vijesti, čitatelji su se navikli na besplatan sadržaj. Nije svatko spreman platiti za novinske članke koji su donedavno bili besplatni. Medijske kuće još trebaju iznaći rješenje ovog problema.
Izvor vijesti su i društvene mreže
Clickbait vijesti šire se posebno putem društvenih mreža. Kada dijelimo vijesti ili poveznice u raznim online zajednicama, preuzimamo ulogu posrednika u širenju vijesti. Čitatelji odlučuju o tomu koje vrste priča dobivaju publicitet i klikove. Budući da se uglavnom povezujemo s ljudima sličnih pogleda i načina razmišljanja, društvene mreže mogu postati okruženje u kojemu samo slična mišljenja dobivaju vidljivost. Stoga ponekad može biti teško shvatiti različite fenomene ili aktualna zbivanja iz različitih perspektiva. Pored društvenih mreža, tražilice koje prate i tumače ponašanje korisnika utječu na to kakve će sadržaje korisnici na kraju vidjeti. Zbog toga je iznimno važno – ukoliko želimo dobiti široko i obuhvatno razumijevanje događaja iz vijesti – pratiti i istraživati različite izvore informacija.
Josipa Prskalo, Katolički tjednik
