Štete li društvene mreže mentalnom zdravlju adolescenata?

Ako ste rođeni nakon 1995., nećete se sjećati života prije interneta. Povezivanje putem pametnih telefona i društvenih mreža sada je samo dio odrastanja za mnogo djece i adolescenata. Većina njih ima pozitivna iskustva na internetu, ali postoje i rizici, uključujući pitanje može li pretjerano korištenje društvenih mreža u konačnici naštetiti njihovom mentalnom zdravlju.

Kroz projekt Škola volonterizma, kojeg provodi Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II. u suradnji s Medijskim centrom Vrhbosanske nadbiskupije, u dijelu koji govori o medijima često se dotiče i teme društvenih mreža. Istraživanja vezana za njihovo područje još uvijek su u ranoj fazi, ali značaj društvenih mreža u životu mnogih mladih je jasan. Pretjerano korištenje društvenih mreža može biti povezano s osjećajem usamljenosti, neadekvatnosti, nezadovoljstva životom, depresijom, anksioznošću i drugim problemima mentalnog zdravlja. Rizika je mnogo, no moguće ih je izbjeći.

Dizajnirane za pretjeranu upotrebu
Kako je objašnjeno na portalu medijskapismenost.hr, nije tajna da su platforme društvenih mreža namjerno dizajnirane kako bi zadržale pažnju korisnika što je duže moguće, ulazeći u psihološke pristranosti i ranjivosti povezane sa željom za vrednovanjem i strahom od odbacivanja. Pretjerano pasivno korištenje društvenih mreža – popularno scrollanje odnosno samo pregledavanje postova – može biti nezdravo i povezano je s osjećajem zavisti, neadekvatnosti i smanjenog zadovoljstva životom. Studije čak sugeriraju da može dovesti i do simptoma ADHD-a, depresije, anksioznosti, nedostatka sna…

No, potrebno je više dokaza prije nego što se ove nalaze može smatrati uvjerljivima. Međutim, s depresijom u porastu u cijelom svijetu i početkom polovice svih mentalnih bolesti od 14. godine, potencijalni problemi zahtijevaju daljnje istraživanje. Mnoge vlade, sociolozi i psiholozi također su izrazili zabrinutost jer djeca danas provode previše vremena u interakciji sa svojim telefonima i propuštaju druga važna društvena iskustva.

Više usamljenosti
Iako osjećaji potaknuti lajkovima mogu privremeno ublažiti osjećaj usamljenosti, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti druženje. Kada adolescenti koji se osjećaju usamljeno koriste društvene mreže kako bi nadoknadili slabije razvijene socijalne vještine, dugoročno će se možda osjećati još usamljenijima. Značajni odnosi koji se grade licem u lice, kako kroz verbalne, tako i kroz neverbalne znakove, dubok su i trajan izvor osobnog zadovoljstva i sreće. Emotikoni ili „LOL“ mogu pobuditi površne osjećaje povezanosti, ali komunikacija licem u lice gradi smislenije veze kroz govor tijela, dodir i izraze lica, zajedno s interpretacijom osjećaja tonom i nijansom glasa – što se sve gubi u digitalnom svijetu. Također, adolescenti često putem interneta komuniciraju s ljudima s kojima imaju odnose i offline. Ako je umjereno, takvo korištenje društvenih mreža omogućuje tinejdžerima da ostanu u kontaktu s prijateljima, školskim kolegama i rodbinom te može poboljšati izvanmrežne odnose. No, to može postati problematično ukoliko komunikacija putem interneta dominira u svim društvenim interakcijama, ili u slučaju pretjeranog pasivnog pregledavanja objava, kad tinejdžeri primaju više informacija nego što mogu procesuirati.

Umjesto da potiče smislenu komunikaciju, značajka like može biti zamjena za razmjenu komentara. Također može djelovati kao sustav javnog rangiranja zbog kojeg se neki tinejdžeri osjećaju osuđenima i isključenima, a mnogi adolescenti su na to vrlo osjetljivi.

Elektroničko nasilje
Ono što je posebna opasnost, jest da vršnjaci na društvenim mrežama lako mogu pojačati nesigurnost mladih. Nasilnici mogu širiti nasilne, povrijeđujuće i ponižavajuće riječi i slike samo pritiskom na tipku.
Iako se nasilje događa u digitalnom svijetu, posljedice su opipljive. Istraživanje pokazuje kako će žrtve cyberbullyinga vjerojatnije koristiti alkohol i drogu te izbjegavati školu nego ostali učenici. Također je veća vjerojatnost da će dobiti loše ocjene i imati nisko samopoštovanje i zdravstvene probleme. U ekstremnim situacijama, zlostavljanje putem interneta dovelo je i do samoubojstva.

Izgradnja zdravih navika – kontrola kvalitete
Izgradnja zdravih navika na društvenim mrežama ključna je za izbjegavanje potencijalnih rizika za mentalno zdravlje. Uporaba bi trebala biti umjerena i uravnotežena s vremenom provedenim u stvarnom druženju s obitelji i prijateljima. Odluka koliko je previše neizbježno ovisi o dobi, karakternim osobinama pojedinca i kulturi u kojoj živi. Međutim, ono najvažnije jest da utjecaji sadržaja s kojima se adolescenti susreću i aktivnosti u kojima sudjeluju na društvenim mrežama su važniji od toga koliko vremena provode na internetu. Umjesto korištenja društvenih mreža kao načina javnog emitiranja i za pasivno pregledavanje koje može voditi k uspoređivanju broja lajkova, možda bi ih bilo korisnije koristiti za jačanje odnosa ostvarivanjem više interakcije s bliskim prijateljima putem komentara i poruka.

Slušati adolescente
Iako se odrasli s pravom brinu o posljedicama pretjeranog korištenja društvenih mreža, mladi imaju pravo da se njihov glas čuje vezano za pitanja koja ih se tiču. No, rijetko se s njima savjetujemo u tim raspravama. Glasovi i iskustva tinejdžera važni su za kreiranje politika i praksi. Uostalom, mladi ljudi često imaju više stručnosti s ovim tehnologijama i odrastaju s njima kao glavnim oblikom komunikacije, zabave i informiranja.

Uloga privatnog odjela
Kao pokretači i podržavatelji revolucije društvenih mreža, tehnološke tvrtke i dizajneri trebaju ponuditi niz korisničkih alata koji pomažu roditeljima u stvaranju okruženja koje odgovara dobi njihova djeteta. Mogli bi i promijeniti dizajn tako da stvore okruženje pogodno za smislenije razgovore i manje pregledavanja i lajkanja. Iako će to možda biti u suprotnosti s njihovim financijskim interesima, etičniji dizajn mogao bi značajno pomoći tinejdžerima izgraditi zdravije navike na društvenim mrežama.

Josipa Prskalo, Katolički tjednik