Poslije II. vatikanskog sabora izašli su još neki dokumenti o Blaženoj Djevici Mariji. Neki od tih dokumenata su Marialis cultus (1974.), Redemptoris mater (1987.), Mulieris dignitatem (1988.) i Rosarium Virginis Mariae (2002.).
Encikliku Redemptoris mater (Otkupiteljeva majka) izdao je Ivan Pavao II. proglasivši tu godinu marijanskom. Naslov ove enciklike je iz drevne marijanske antifone koja se pjevala u adventsko vrijeme – Blaga Majko Otkupitelja.
Poslije II. vatikanskog sabora izašli su još neki dokumenti o Blaženoj Djevici Mariji. Neki od tih dokumenata su Marialis cultus (1974.), Redemptoris mater (1987.), Mulieris dignitatem (1988.) i Rosarium Virginis Mariae (2002.).
Encikliku Redemptoris mater (Otkupiteljeva majka) izdao je Ivan Pavao II. proglasivši tu godinu marijanskom. Naslov ove enciklike je iz drevne marijanske antifone koja se pjevala u adventsko vrijeme – Blaga Majko Otkupitelja.
Poslije II. vatikanskog sabora izašli su još neki dokumenti o Blaženoj Djevici Mariji. Neki od tih dokumenata su Marialis cultus (1974.), Redemptoris mater (1987.), Mulieris dignitatem (1988.) i Rosarium Virginis Mariae (2002.).
Encikliku Redemptoris mater (Otkupiteljeva majka) izdao je Ivan Pavao II. proglasivši tu godinu marijanskom. Naslov ove enciklike je iz drevne marijanske antifone koja se pjevala u adventsko vrijeme – Blaga Majko Otkupitelja.
Poslije II. vatikanskog sabora izašli su još neki dokumenti o Blaženoj Djevici Mariji. Neki od tih dokumenata su Marialis cultus (1974.), Redemptoris mater (1987.), Mulieris dignitatem (1988.) i Rosarium Virginis Mariae (2002.).
Encikliku Redemptoris mater (Otkupiteljeva majka) izdao je Ivan Pavao II. proglasivši tu godinu marijanskom. Naslov ove enciklike je iz drevne marijanske antifone koja se pjevala u adventsko vrijeme – Blaga Majko Otkupitelja.
Unutar dogmatske konstitucije o Crkvi Lumen gentium (VII. poglavlje br. 52-69), II. vatikasnkog sabora, se najopširije govori o Blaženoj Djevici Mariji. Nekoliko je bilo nacrta za govor o Mariji, ali se ipak većina složila da se treba govoriti o Mariji unutar dokumenta o Crkvi.
Unutar dogmatske konstitucije o Crkvi Lumen gentium (VII. poglavlje br. 52-69), II. vatikasnkog sabora, se najopširije govori o Blaženoj Djevici Mariji. Nekoliko je bilo nacrta za govor o Mariji, ali se ipak većina složila da se treba govoriti o Mariji unutar dokumenta o Crkvi.
Unutar dogmatske konstitucije o Crkvi Lumen gentium (VII. poglavlje br. 52-69), II. vatikasnkog sabora, se najopširije govori o Blaženoj Djevici Mariji. Nekoliko je bilo nacrta za govor o Mariji, ali se ipak većina složila da se treba govoriti o Mariji unutar dokumenta o Crkvi.
Unutar dogmatske konstitucije o Crkvi Lumen gentium (VII. poglavlje br. 52-69), II. vatikasnkog sabora, se najopširije govori o Blaženoj Djevici Mariji. Nekoliko je bilo nacrta za govor o Mariji, ali se ipak većina složila da se treba govoriti o Mariji unutar dokumenta o Crkvi.
Novi zavjet ne govori o posljednjim danima Isusove majke. Zato o Marijinu kraju života uglavnom saznajemo kroz vizije pojedinih kršćanskih mistika. Kršćani nisu dužni vjerovati u privatne objave (za razliku od službeno proglašenih. Jedna od naših mističara jest i blažena Anna Katharina Emmerich. čije su vizije objavljene u knjizi „Život Blažene Djevice Marije“.
Novi zavjet ne govori o posljednjim danima Isusove majke. Zato o Marijinu kraju života uglavnom saznajemo kroz vizije pojedinih kršćanskih mistika. Kršćani nisu dužni vjerovati u privatne objave (za razliku od službeno proglašenih. Jedna od naših mističara jest i blažena Anna Katharina Emmerich. čije su vizije objavljene u knjizi „Život Blažene Djevice Marije“.
© Copyright 2007. - 2021. Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II. Sarajevo.